Monday, December 18, 2017

Obilježen 10. decembar Međunarodni dan ljudskih prava

                Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. decembra. Tog datuma  je potpisana Opšta deklaracija o ljudskim pravima 1948. godine od strane skupštine UN-a.
                Povodom međunarodnog dana ljudskih prava Centar za mlade ''Kvart'' je organizovao akciju u Prijedoru koja je za cilj imala informisanje građana/ki o ovom značajnom datumu. Ulična akcija se sastojala iz toga da su građanima/kama na gradskom trgu čitana njihova prava o kojima uglavnom nemaju vremena da razmišljaju  iako većini naših građana/ki nedostaju ista ta osnovna ljudska prava. Dijeljeni su i leci koji su sadržavali informacije o ovom datumu. O ljudskim pravima možete da pročitate i u prvom broju aktivističkog časopisa u čijoj su izradi učestvovali aktivisti/kinje širom Bosne i Hercegovine. Fanzin možete preuzeti na sledećem linku: http://zamisli.ba/site/wp-content/uploads/2017/12/Fanzin-br.-1-Decembar-2017..pdf

S obzirom da Bosna i Hercegovina kasni za ostatkom ljudske civilizacije, skoro jedan vijek, možemo slobodno reći da se potpisivanje deklaracije o ljudskim pravima, za Bosnu i Hercegovinu, nije ni desila. Kod nas se svi narodi koji žive u ovoj državi pozivaju na svoje kraljeve, želeći uspostavu monarhije koja u prvi plan stavlja dominaciju vlastite nacije nad ostalim nacijama na istom geografskom području. Ovakva definicija nacionalizma u Evropi se javila od početka 20. veka do 1914. godine nakon čega su svi tako nacionalno ponosni krenuli u odbranu svog ponosa i dali preko 37 miliona života za odbranu svojih monarhija. Danas procesi globalizacije nam govore da svako svjesno biće na ovoj planeti mora da ima osnovna prava za život, a pripadnici iste vrste, odnosno ljudske vrste, se moraju dovesti na takav nivo jednakosti da svima postane jasno da smo svi isti i da smo jednaki između sebe, njegujući svijetski, globalni patriotizam.
                Svako ko ovako razmišlja u ovoj državi biva diskriminisan/a i osuđen/a od strane kolektiva i na taj način u startu se krše ljudska prava koja podrazumevaju slobodu govora, slobodu misli i zaštitu od diskriminacije. Pravo na rad, na sudjelovanje u političkom životu zemlje, ova dva ljudska prava kod nas su  doživjela evoluciju i spojena su u jedno. Pravo na sudjelovanje u političkom životu je pravo samo pojedinih koji se smijenjuju ciklično svake 4 godine u zavisnosti od „demokratskih“ izbora. Unutar tih pojedinih političkih subjekata opet se vrši daljna podijela na podobne za vršenje nekih od funkcija, koji dolazak na funkcije smatraju za njihovo ''božansko pravo'', i na nepodobne kojima su dali definiciju članova ili simpatizera koji realno nemaju skoro nikakvo pravo odlučivanja. Pravo na rad se ostvaruje ako se podobni smiluju nepodobnima unutar političkih opcija te se sa tako ogleda pravo podobnih da odlučuju o građanskim pravima u skoro svim aspektima života u ovoj državi.
           Možemo da izvučemo zaključak da je jedino pravo u ovoj državi, koje se ne krši u kontinuitetu već 25 godina, ''božansko pravo'' naših demokratski izabranih monarha da odlučuju o svemu.  Te iste monarhe je izabrao narod što potvrđuje i činjenica sa početka teksta da svi naši narodi vole da osjećaju nacionalni ponos birajući te iste monarhe da vladaju nad nama pozivajući se na pomenuto  pravo. Ovo potvrđuje i činjenica da protesti na ovom području gotovo da ne postoje i da većina uživa u privilegijama koje ostvaruju primajući socijalnu pomoć, jelom po javim kuhinjama i najvećom privilegijom koju su nam naši  vladari omogućili, a to je da možemo vrlo lako da napustimo ovu državu i pridružimo se globalnoj civilizaciji koja razume definicije osnovnih ljudskih prava.Jedino narod ima moć za promijenu kolektivne svijesti. Pošto su izbori jedini demokratski način za promijenu vlasti, a samim tim i svijesti jednog naroda, onda razmislite za koga glasate slijedeći put i shvatite da ako budete glasali za promijene učestvujete u građenju prve vremenske mašine koja bi trebala da nas vrati 100 godina u budućnost. Ako vam je dobro i ako vam se ne krše ljudska prava, onda se borite isto na demokratske načine da zaštitite uspostavljeni poredak, a ne njegujući neke vijekovima prevaziđene vrijednosti jer na taj način diskriminišete drugu grupu ljudi koji žele promijene. Ako ste patriote/kinje i volite svoj narod (iako ne znate da se patriotizam i nacionalizam razlikuju) onda budite patriote/kinje u pravom smislu te riječi, a to znači da poštujete mišljenje vaših neistomišljenika/ca, poštujete tradiciju i običaje drugih naroda, ne vršite porodično nasilje, ne vršite diskriminaciju na osnovu opredijelenja različitih vrsta... Jednostavno, živite i pustite druge da žive poštujući njihova ljudska prava.
Sretan ti dan ljudskih prava Bosno i Hercegovino! (godina je 2017 – još malo 2018., feel old yet!?)




Friday, August 11, 2017

Hrana ne nasilje!

Aktivisti/tkinje Centra za mlade „Kvart“ su organizovali akciju u Ljubiji pod nazivom „Hrana ne nasilje“ u kojoj su spremali i dijelili vegeterijansku hranu.

Cilj ove akcije je bio osvijestiti društvo o pitanjima socijalne pravde u današnjici, razviti osjećaj i potrebu da se socijalna pravda zadovolji, te poziv lokalnim vlastima da svoju pažnju usmjeri na socijalno ugrožene.

Želimo da akcije ovog tipa budu smjernica kako bismo zajedno gradili društvo u kojem vlada solidarnost i pravda.






Saturday, March 25, 2017

MOJE, TVOJE, NAŠE, VAŠE ISTORIJE I PRATEĆE AKTIVISTIČKE PERIPETIJE

Šta je istorijski revizionizam? Zašto se vode neprekidne rasprave o istoriji dve jugoslovenske države i svih današnjih država koje su ih nasledile. Zašto različiti stavovi u tim raspravama izgledaju nepomirljivi, a zvanični udžbenici istorije različitih država, naroda i entiteta izgledaju kao da se bave nekim različitim a ne (neminovno) zajedničkim istorijama? Da li su razlike u narativima prevashodno u vezi sa selekcijom podataka, njihovim predstavljanjem i tumačenjem i čime se i zašto ti naučni procesi rukovode? Kakve veze imaju zvanične kulture sećanja u kontroli i tumačenju aktuelnih društvenih događanja? Da li se to događa samo u bivišim jugoslovenskim republikama ili i u drugim zemljama Evrope i sveta? O svemu ovome učesnici-e radionice moći će da razgovaraju sa akivistima iz BiH, Srbije i Hrvatske, koji već godinama pokušavaju da se javno suprotstave trendovima koje prepoznajemo kao istorijski revizionizam. Debata će se održati u Centru za mlade ''Kvart'' u 17:00h, 26.03.2017. godine


Wednesday, February 22, 2017

Održana prva Mala škola tranzicione pravde

Proteklog vikenda u prostorijama Centra za mlade ''Kvart'' realizovana je prva Mala škola tranzicione pravde u sklopu projekta ''Mladi za lokalne promjene''. Pored mladih ljudi iz Prijedora svoje aktivno učešće uzelo je još sedam mladih ljudi iz drugih gradova Bosne i Hercegovine ( Bihać, Zenica, Banja Luka, Visoko, Bijeljina, Pale). Na trodnevnoj aktivnosti učesnici/e su imali/e priliku da usvoje osnovne, teorijske informacije o konceptima tranzicijske pravde i suočavanja sa prošlošću: Šta je tranzicijska pravda? Koji modeli su najčešće korišteni? Kakvu zajednica ima korist od ovog procesa? U kakvoj je vezi sa drugim procesima u izgradnji društva/zajednice? Koncept četiri stuba TP i šta je do sada po tom pitanju urađeno u BiH? Izlaskom u javni prostor učesnici/e su imali priliku da vide mjesta sjećanja i memorijale iz I Svjetskog rata ali i iz poslednjeg rata te time jasnije stvore sliku i povežu se sa lokalnom sredinom i kontekstom.
Pedavači/ce Tamara Šmidling, Aleksandra Letić i Edin Ramulić su kroz svoje metodološke prakse i iskustvo učesnicima/ama Škole pokušali/e na najbolji način kroz  teorijski, praktični i participatorni i interaktivni pristup razjasniti i približiti sam pojam tranzicijske pravde.
Kao rezultat trodnevnog rada sa predavačima/ama učesnicima/ama je ponuđen izbor teme o kojima su slušali tokom Škole za mali istraživački rad, njihov trud će biti nagrađen honorarom i daljim publikovanjem realizovanog istraživanja.






Friday, February 3, 2017

Poziv za učešće na aktivnosti naziva ''Mala škola tranzicione pravde''



Centar za mlade ''Kvart'' poziva mlade ljude iz Bosne i Hercegovine da se prijave za učešće na ''Maloj školi tranzicione pravde'' koja će biti realizovana u periodu od 17. do 19. februara 2017. godine u Prijedoru u prostorijama CZM ''Kvart. Pravo na učešće imaju osobe starosti od 18 do 30 godina. Ukupan broj učesnika/ca je dvanaest, prednost imaju mlade osobe iz Prijedora ali je svakako planirano i učešće pet osoba koji ne dolaze sa pordručja Prijedora. Rok za prijave je 12. februar.
Kroz realizaciju škole biće obrađivane teme poput: osnovni teoretski koncepti tranzicione pravde, društvena iskustva prevazilaženja traumatične prošlosti, suočavanje sa prošlošću, mogućnosti doprinosa pojedinaca/ki  ovim procesima i druge teme.                                

Selektovani učesnici/e o rezultatima će biti obaješteni/e dva dana nakon isteka roka za prijave.

Popunjen obrazac koji ćete naći na linku ispod šaljite na mail adresu  kvartprijedor@gmail.com.

Organizator pokriva troškove puta, hrane i smještaja.


Srećno i vidimo se!


Prijavni obrazac možete pronaći na sljedećem linku